Accueil > Littérature > Vergès, Françoise et Marimoutou, Jean-Claude Carpanin > Amarres. Créolisations india-océanes

VERGÈS F. et MARIMOUTOU C.

Amarres. Créolisations india-océanes

Paris, L’Harmattan, 2005.

lundi 15 septembre 2008, par Stéphane Hoarau

Toutes les versions de cet article : [Kréol réyoné] [français]

>>> Pour une traduction en français, voir en bas de page.

Min drwat, min gos, la "créolisation" i sré pa in zafèr i fonksione si lo prinsipe "de la perte et de la réappropriation" ? Sak ni apèl "créolisation" la pa in konsèpt la ariv tou sèl tèr-la. Anndan lo liv la, lo bann lotèr, profésèr é chèrchèr i travay si la litératir èk listwar nout péi, i arvien si lo konsèpt pou ésèy konprann nout sosiété. Lo liv i poz in takon késtion pou mèt anlèr in pensé i striktir la vi La Réunion, pou mèt anlèr in zafèr la spasé dan nout listwar é ke nou la pokor bien konpri. "Pourquoi ce texte ?", zot i demann. E zot i done in léléman la réponse : "Nous proposons une réinscription dans la diversité , la globalisation pensée comme rencontres, échanges dans un monde multipolaire. Amarres, pour que nous puissions nous ancrer dans l’océan et larguer les amarres, entrer en relation".Pou mwin, lo tèks la lé in tèks fondamantal pou intéroz la sosiété péi : lo bann késtion i poz anndan i ède a rouv lo zié su lo bann zanzeu La Réunion... Kosa i lé nout lang ? Koman ni utiliz ali ? Kisa nou lé ? Koman in takon pèp diféran la ariv tèr la pou tienbo lo rin, pou amar a zot dan lo mouvman listwar l’oséan Indien ? Koman ni abite nout lile ? Kosa ni ve pou èl... Zot i trouvra pa, anndan Amarres, lo bann répons, mé mi pe afirm a zot ke zot va sanz in tournir d’zié : lo liv lé fé pou kas koko, pou done in lélan la réfléksion La Réunion.

> Figïr lotèr : Marimoutou, Jean-Claude Carpanin

Enregistrer au format PDF Version imprimable de cet article Version imprimable envoyer l'article par mail envoyer par mail

Vos commentaires

  • Le 19 mai 2009 à 15:57, par krishnam Gravatar En réponse à : Sosyété kréolizé wi, mézon or-de-pri non !

    Daborinn, avan koz sat ma navi kozé, mi présiz mi respèk bonpé travay Françoise Vergès ek Carpanin, pa riyink prozé la, mé osi é sirtou riskab, tout sak zot la fine fé pou réfléshi si nout péi, nout sosyété, tout travay séryé, kosto zot té promyé pou fé si nout kréolité.

    sa i fo di, i di pa asé isi La Rényon.
    Fo domoun i lir in pé sat zot la fine pibliyé po konpran zot konpétans pou okip in dosyé konm in prozé konmsala.

    astèr mon kozman :

    Pou fé vitman, mi diré 2 zafèr :

    1- mwin lé dakor èk lo prozé, mi trouv lidé korèk, vréman dos. An tank militan, défansèr la kréolité, mi pé pa di ot soz ke sa, pou in fwa néna in valab volonté global, politik pou mèt anlèr nout kiltir.

    2- soman, mwin lé kont lo fason i fé lo zafèr, lo pri lo lopérasyon. Tout domoun la rényon (tout bann médya i arèt pa parl de sa sétansi, la minm fé in sondaz aparaman... mé a mon lavi, té in pé manipilé sondaz-la), tout domoun i di zot lé kont lo kou lo prozé.
    TOUSA LARZAN ??? mi pans ke néna dot priorité, dot mizé osi danska-la k’i fo mèt an valèr, armèt an léta, ardone in lélan bann lestriktir i fane... i fébli, konm mizé Stéla, tousa...

    kosa zot i pans ?

    nou dwa avansé, mé pa an gaspiyan nout ti moné oté marmay !
    sof koman La Rézyon i vé pran dan nout posh, giny sibvansyon léta , lérop osi an minm tan... é tousala ? la kornish i tyé touzour domoun !!!....

    nartrouv

  • Le 22 mai 2009 à 16:50, par Teddy Payet Gravatar En réponse à : Amarres. Créolisations india-océanes

    Bonzour zot tout.

    Prémié foa mi pran la parole. Mé na zafèr i fo mi di. Pour prozé la, lé vré lé gadyanb. Franzeman sa i fé plésir voir é entend’.
    Mém si ma la zamé koz ék Françoise Vergès ék Carpanin, mwen na gran respé pou zot. Lo prozé MCUR lé bon mém. Mé lé vré ké li lé chèr.

    Mwen sat mi di sé ké i fo bien ki komans’ in landroi. Pou in prozé koma, lé chér mé :

    1. li lé autonome pou son lénerzi, li domand’ pa EDF GDF donn’ a li sat i fo. Li fé tout tou sél. É sa lé bon prémiéman pou rentabilité dan lavenir. Moin dépenz pou fé.
    2. Na in ta sirface (mi abrège lo zafèr), donk na la place i fo pou akéy do moun, in spéktak, in konsèr, in konférence, sat zot i vé.

    Mé sirtou, sat mi espèr é ké mi kroi o pli profon dé mwen, sé ké réyoné (é pa rienk bana) kan va voir zot kiltir mi en valèr, bana va lève a zot ensemb pou protège enkor plis zot kiltir, zot patrimoine en gardan dot moniman, ar mét dobout, striktir la po tombé, ben nou ar mét sa droite.
    I fo i komans in lendroit. Déla, la MCUR i amènera domoun a rénove lo temple dan zot kour, done in koudemin, in lorganization d’archéologie i pé véni organize fouille pour trouve la trace band prémié réyoné. (Na pouin in zit la été trouvé la chaloupe derniéreman ?)

    In not zafèr osi pour larzan. Gardé lo rout tamarin... Sa la pa kout pli zér ké prévi ? Pourtan tout do moun lé kontan son route tamarin... Sa i komans ét’ lo fierté la rényon. A koz la MCUR i pé pa ét’ koma ? Li pé kout’ chér mé li va éte nout fierté.

    Sa nout kiltir, nout racine, nout fierté.

Réagir à cet article

Qui êtes-vous ?

Pour afficher votre trombine avec votre message, enregistrez-la d'abord sur gravatar.com (gratuit et indolore) et n'oubliez pas d'indiquer votre adresse e-mail ici.

Ajoutez votre commentaire ici

Suivre les commentaires : RSS 2.0 | Atom

Maloya.org - Copyright © 2006-2012. Tous droits réservés.

Visiteurs connectés : 14